Top articles

  • Lekerengo li ti ngu

    30 janvier 2016

    Lekerengo li ti ngu ti kpe na akobela Limo so afa azo ti kodoro so ayeke lekere li ti ngu ti ala Hunda: 1.Limo so afa nyé? Kiringo-tene: Limo so afa azo so ayeke lekere li ti ngu. Hunda: 2.Ala lekere li ti ngu so ngbanga ti nye? Kiringo-tene: Ngbanga...

  • Mandango-yé--Leçon--lesson N°2

    10 février 2016

    Mandango-yé--Leçon--lesson N°2 Mandango-yé--Leçon--lesson N°2

  • Kpale ti gbingo gbako kirikiri

    22 juin 2016 ( #Sango )

    Limo so afa kota wa ti père so agbi da mingi na kodoro Hunda : Nye laa e baa na le ti limo so ? Kiringo-tene : Mbeni kodoro so wa agbi ada. Hunda : Wa so alondo tongana nye ? Kiringo-tene : Hinga pepe, azo ti gingo-nyama, wala azo ti nyongo manga. Hunda...

  • Mandango-yé--Leçon--lesson N°4

    28 février 2016 ( #Mandango-yé--Leçon--lesson )

  • Mandango-yé -- Leçon -- lesson N°3

    18 février 2016 ( #Mandango-yé -- Leçon -- lesson )

  • Mandango-yé--Leçon-- lesson N°5

    11 mars 2016

  • Lâ wa -- quand -- When

    19 février 2016

    Lâ wa -- quand -- When

  • Sô nzoni -- C'est bien -- This is good

    31 janvier 2016

    Sô nzoni -- C'est bien -- This is good

  • Balao -- Bonjour -- Good morning

    30 janvier 2016

    Balao - Bonjour - Good morning

  • Ïrï tî mo nye? : Quel est ton nom? /Comment t’appelles-tu? : What is your name ?

    13 février 2016

    Ïrï tî mo nye? : Quel est ton nom? /Comment t’appelles-tu? : What is your name ?

  • Töngana nye? : Comment (Vas-tu? /Ça vas?)? : How are you ? How are you doing ?

    13 février 2016

    Töngana nye? : Comment (Vas-tu? /Ça vas?)? : How are you ? How are you doing ?

  • NIAMA -- ANIMAUX -- ANIMALS

    07 février 2016

    NIAMA -- ANIMAUX -- ANIMALS

  • Singîla -- Merci -- Thank you

    31 janvier 2016

    Singîla -- Merci -- Thank you

  • Les indéfinis

    21 juin 2016 ( #Grammaire )

    Ex : âla te kôbe nî kêtê = Ils ont peu mangé. Les articles indéfinis Les articles indéfinis en Sängö sont : Article indéfini singulier Ex :Mbï bâa mbêni kôlï na lêgë = J’ai vu un homme sur ka route. Na lêgë = Sur la route Article défini pluriel Mbï bâa...

  • Apendere ye na ti fono ti kodoro ti e

    30 septembre 2016 ( #Sango )

    Hingango apendere ye na ti fono ti kodoro ti e Limo so afa gbako na apupulenge kono na ya ti ngu. Hunda : Ala baa nye na nduzu ? Kiringo-tene : Pendere gbako. Hunda : Ala baa nye nay a ti gbako so? Kiringo-tene : Apendere kongo, apupulenge, andeke nde...

  • Les adverbes de qualité

    25 juin 2016 ( #Grammaire )

    Mîngi Le mot mîngi = beaucoup, peut être adjectif, pronom, ou adverbe. 1. Adjectif Exp : Da a yeke na ködörö sô mîngi, = il y a beaucoup case dans ce village. Avec la négation mîngi pëpë rend « Peu nombreux », « quelques » : Exp : Â môlengë a gä mîngi...

  • Les indéfinis

    21 juin 2016 ( #Grammaire )

    Ex : âla te kôbe nî kêtê = Ils ont peu mangé. Les articles indéfinis Les articles indéfinis en Sängö sont : Article indéfini singulier Ex :Mbï bâa mbêni kôlï na lêgë = J’ai vu un homme sur ka route. Na lêgë = Sur la route Article défini pluriel Mbï bâa...

  • Fango yaka na abagara

    18 février 2016

  • Grammaire

    31 janvier 2016

    Les possessifs Les adjectifs possessifs Ils se construisent, en Sängö, à l’aide de la préposition « tî » (« pour ») + le pronom personnel complément du choix du lecteur, et se placent après le nom de l’objet possédé, que ce nom soit au singulier, ou au...

  • Verbs

    07 février 2016

    Sängö : English Ba : To look – to see Ba môsuma : To dream Balao : To greet Bata : To look after-to invigilate-to Protect Bi : To throw Bungbi : To assemble-to gather-to groupe Dèkongo : To shout Diko : To count-to read-to tell Do : To tremble Do do :...

  • Salutation

    20 janvier 2016

    Salutation-Présentation 1.1 Objectifs visés 1. Savoir saluer en Sango ; 2. Savoir se présenter, et présenter autrui ; 3. Les possessifs Pré-requis : 1.Maîtriser la conjugaison de l’auxiliaire « yeke » ; 2.Connaitre les pronons personnels : « mbi »(je/toi)...

  • Verb to be and to have

    07 février 2016

    Verb to be: Yèkè Mbi yèkè na kobéla : I am sick. Mbi yèkè Centrafricain : I am Central African. Mbi yèkè na mapa(ou) Mapa a yèkè na mbi : I have a bread. Mapa a yèkè na mbi pèpè : They are three in the house. Ala yèkè na yâ ti da otä : He is the leader...

  • Adjectives

    06 février 2016

    A yèkè ngangu pèpè:Easy Nzoni : Good Nzèrè : Agreeable Sé(ex ; yoro sô a sé mingi) : Bitter Mba koro : Ancient Kpéngba-lè : Attentive Mbèni : Other Kion : Miserly Waziba : Blind Wa-Kpèrè Kpèrè(ou) Sakpa-tènè : Talkative Nduru : Brief Kuru : Rough,brutal...

  • Numbers

    03 février 2016

    Oko : One(1) Usé : two(2) Ôta : Three(3) Usiô : four(4) Ôku : five(5) Ômènè : six(6) Mbarambara : seven(7) Miambé : eight(8) Ngombaya : nine (9) Balé oko : ten(10) Balé oko na oko : eleven (10+1) Balé oko na usè : twelve(10+2) Balé usè : twenty(20) Balé...

  • Greeting

    24 janvier 2016

    1.Greeting Balaô ? : Salute! Morning! Bara (verb) + pron.pers compl.:salute Mîngi : Many «…Nye? » : «…What's this?» Töngana nye? : How (Will you? / That you?)? Yê ayeke äpëe! : Literally: "there is nothing! "It's going! Töngasô : too, even Yeke sêngê...

1 2 3 4 > >>